Istraživanje u sklopu kampanje "Razmisli" koje je provela Zagrebačka pivovara 2009. godine, pokazalo je da čak 63% mladih u dobi od 13 do 17 godina konzumira neku vrstu alkoholnih pića, među kojima 30% mladih alkohol konzumira povremeno, a 3% redovito.

Roditelji prvu konzumaciju alkohola pokušavaju što duže odgoditi. Neki smatraju da je bolje da tinejdžer vino ili pivo proba kod kuće, jer ako se konzumiranje alkohola mora dogoditi, bolje da se dogodi u kontroliranim uvjetima i pod nadzorom. 

Koliko čekati prije prve čašice?

Australija je najblaža u zakonodavstvu prema maloljetničkoj konzumaciji alkohola. To je najliberalnije društvo u kojem adolescenti odrastaju, što se pokazalo negativnim jer ta država ima veliki postotak djece koja piju alkohol.

Neke opće javnozdravstvene smjernice kažu da bi mladi prije 18. godine u potpunosti trebali izbjegavati alkohol, a osobito oni mlađi od 15 godina. Odnosno, oni između 15 i 17 godina trebali bi odgoditi prvu konzumaciju alkohola što je duže moguće. 

Zašto?

Istraživanja su pokazala da se ljudski mozak razvija do sredine 20-tih. Prije se smatralo da mozak doseže svoju zrelost u 12. godini, no danas znamo da mozak tinejdžera prolazi kroz značajne promjene, što ga čini iznimno osjetljivim na alkohol.

Iako istraživanja još nisu otkrila koliko alkohola i u kojoj dobi može prouzročiti dugotrajne negativne posljedice, već sama činjenica da alkohol šteti razvoju mozga, dovoljan je razlog da djeca i roditelji sjednu i razgovaraju o problemu.

Još jedan dokaz koji ide protiv konzumiranja alkohola u tinejdžerskoj dobi je dokazana činjenica da su oni pojedinci koji u vrlo ranoj dobi počnu piti alkohol, pod većim rizikom od alkoholizma u odrasloj dobi. Ukoliko mladi počnu piti prije 15. godine, taj rizik se već udvostručava.

Umjerenost pijenja uči se kod kuće?

Kako smo spomenuli, neki roditelji upoznat će svog tinejdžera s čašicom pive ili vina kod kuće, jer smatraju da je bolje da to učine oni, nego vršnjaci. No stručnjaci nisu baš sigurni koliko kontrolirano i umjereno pijenje alkohola u tinejdžerskoj dobi, zapravo odgaja mladu osobu za umjerenost i u odrasloj dobi. Upravo suprotno, najjasniji prediktor ovisnosti o alkoholu kod 20-godišnjaka i 30-godišnjaka bila je redovita rekreacijska konzumacija alkohola u tinejdžerskoj dobi.  

Koliko bi roditelji trebali biti oštri prema pijenju alkohola u svom domu, ovisi o društvenom kontekstu. U našim krajevima, normalno je poslije ručka popiti čašu vina ili piva. Takva navika nema za cilj stvoriti osjećaj opijenosti, već je dio kulture. 

što roditelji mogu učiniti?

Kao i kod svakog drugog odgojnog pitanja, roditelji bi trebali postaviti jasna i nedvosmislena pravila. Prilikom postavljanja pravila tinejdžeru treba objasniti zašto se ona uvode, treba mu objasniti što je alkohol i u kakve ga situacije on može dovesti (zdravstvene, društvene, prekršajne i sl.). 

Pravilo bi kod maloljetnika uvijek trebalo biti - nema konzumacije alkohola (izvan doma) do punoljetnosti, a trebalo bi odrediti i kazne tj. posljedice za nepoštivanje pravila. 

Kako je glavni posao tinejdžera da ne slušaju svoje roditelje, oni će se, vjerojatno, pobuniti i kršenjem pravila ispitivati granice. Kada se pravilo prekši i vaš 15-godišnjak dotetura doma s igrališta, ne treba pretjerivati i raditi paniku. Dovoljno je postupiti prema dogovoru i u mirnom tonu i uz razgovor provesti kaznu u djelo. Kazna ne treba biti preoštra, ali ni preblaga. 

Radi se o tome, da ako djeci dozvolimo povremenu konzumaciju alkohola izvan doma, upadamo  u jednu zamku u kojoj su granice zamućene i nejasne. Što je to umjereno pijenje? Što znači "piti malo"? Je li doista popio samo dva bambusa? Isto tako, dolazimo u situaciju kada moramo odrediti koliko to tinejdžer smije popiti - jednu pivu, dva bambusa, jedan pelin?

U takvoj situaciji teško je pregovarati i ostati dosljedan.

Jesmo li loši roditelji, ako tinejdžer popije čašu pive za ručkom?

Ako naš 16-godišnjak ili 17-godišnjak, u skladu s pravilima, popije čašu piva za obiteljskim ručkom ili u posjeti kod rodbine, to ne znači da smo napravili veliku pogrešku. Osobito ako pijenje alkohola nije bilo središnji fokus druženja i ako je tinejdžer dovoljno zreo da shvati da to nije zeleno svijetlo od strane roditelja za ulazak u svijet opijanja.  

Na taj način može se djeci pokazati da alkohol nije preduvjet za druženje i zabavu. 

Kakva je prevencija najbolja?

Istraživanja su pokazala da su najučinkovitiji načini borbe protiv opijanja maloljetnika - visoka cijena alkohola i njegova nedostupnost. Visoki porezi na alkohol i stroga kontrola prodaje alkohola, u razvijenim su zemljama pokazali bolje rezultate od prevencije i edukacije.

izvor: http://www.klinfo.hr