"Ti znaš i ja znam: Zemlja nije tvoja ni moja, posuđena je svima nama da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka."

– Stara aztečka pjesma

Zemlja je treći planet koji kruži oko Sunca. Za krug oko Sunca treba joj 365 dana i 6 sati. Tih 6 sati kroz četiri godine čine jedan dan. Iz tog razloga svaka četvrta godina je prestupna, kao što je bila i ova.

Brzina kojom se kreće oko Sunca iznosi 106.560 kilometara na sat. Jedan krug oko Sunca traje jednu godinu, odnosno, četiri godišnja doba. Zemlja se okreće i oko sebe same (svoje osi) te se zbog toga izmjenjuju dan i noć.

Ne znamo sa sigurnošću kada je Zemlja nastala ali znamo da najstariji primjerci stijena potječu iz vremena od prije 4,7 milijardi godina.

Sadrži toliko vode da iz svemira djeluje plavo. Oceani prekrivaju više od dvije trećine Zemljine površine. Nije savršenog oblika; na ekvatoru je malo spljoštena (42 km šira).

Prvi tragovi života na Zemlji su se pojavili prije otprilike 2 milijarde godina. Alge su bile prve biljke na Zemlji i jako su se međusobno razlikovale. Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina..

Zemlja je nastala prije puno godina. Razvojem civilizacije i industrije današnji čovjek je sve više uništava. Da bismo je sačuvali moramo se brinuti o njezinim vodama, šumama, zraku... Zemlja je naš dom, te je stoga moramo pažljivo čuvati i brinuti se o njoj. 22. travnja obilježavamo Dan planeta Zemlje i širimo svijest o važnosti njezina očuvanja. Zemljina budućnost je i budućnost svih nas.

Dan planeta Zemlje je prvi puta obilježen 22. travnja 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu se dana prije zgrozio nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te je, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje. Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području San Francisca taj dan slavi kao Dan planeta Zemlje. Ubrzo poslije, američki je parlament donio cijeli niz zakonskih uredbi kao odgovor na sve očitiju ekološku krizu. Slično buđenje ekološke svijesti javilo se i u drugim dijelovima svijeta.

Gaylord Nelson

No ljudi nisu uvijek bili svjesni svog štetnog učinka na okoliš. Eksploatacija zemlje, masovni izlov pojedinih životinjskih vrsta, nebo crno od plinova koji su se dizali iz ogromnih industrijskih dimnjaka, rijeke zagađene kemijskim, industrijskim i ljudskim otpadom nisu bile teme kojih su stanovnici Zemlje bili svjesni u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Naglasak je bio na vrtoglavom ljudskom napretku, ne i na posljedicama koje je on ostavljao na prirodni okoliš. Svijest javnosti počela se mijenjati 60-tih godina prošlog stoljeća i raste diljem svijeta do današnjega dana, a organizacije koje se bave očuvanjem okoliša rastu brojem i utjecajem.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. Ta je svjetska manifestacija dobila svoj službeni oblik 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga koji su uskladili dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Od te se godine Dan planeta Zemlje sve više obilježava i u drugim državama svijeta, pa tako u manifestacijama organiziranim tim povodom sudjeluje i po 200 milijuna ljudi. Ove je godine naglasak na sve primjetnijim klimatskim promjenama, pa je cilj kampanje UN-a 2007. zasaditi milijardu stabala diljem našeg planeta i tako povećati javnu svijest u djelovanju protiv klimatskih promjena.

Klima se mijenja kroz desetljeća i stoljeća, no u posljednje se vrijeme klimatske promjene odvijaju znatno brže, što znanstvenici pripisuju posljedicama ljudskog djelovanja. Prema znanstvenicima, znatno povećanje količine plinova svakodnevno otpuštenih u atmosferu dovodi do ubrzanog zatopljenja koje nosi cijeli niz posljedica.

Zbog brzih klimatskih promjena i drugih oblika ljudskog djelovanja, prirodni se svijet ne uspijeva dovoljno brzo prilagoditi i mnoge biljne i životinjske vrste gube bitku za opstanak. Promjene klime ne mogu se zaustaviti, ali se mogu usporiti i to je poruka koju ovogodišnji Dan planeta Zemlje nastoji pronijeti diljem svijeta. 

Iako je počeo kao američki praznik, danas se Dan planeta Zemlje obilježava u 175 zemalja diljem svijeta. Zanimljivo je da je to jedini događaj koji se u isto vrijeme slavi u cijelom svijetu što ga čini najvećim svjetovnim praznikom na svijetu.

Iskoristimo ovaj dan da promislimo o posljedicama svog djelovanja na svijet oko nas i što možemo učiniti da te posljedice ublažimo ili čak eliminiramo. Za početak, evo nekoliko jednostavnih savjeta za svakodnevnu primjenu:

Saznajte još o Danu planeta Zemlje i očuvanju okoliša na:

Dan planeta Zemlja  - 25 zanimljivih činjenica koje možda niste znali