preskoči na sadržaj

Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska

Login
Kalendar
« Prosinac 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

ZA UČENIKE I RODITELJE

ZA UČITELJE

Pomoć i savjetovanje...

Posjetite...

 

Vijesti MZOS-a
RSS
Časopisi, novine, radio...

Školsko zvono

Brojač posjeta
Ispis statistike od 20. 1. 2010.

Ukupno: 423216
Ovaj mjesec: 2445
Ovaj tjedan: 209
Danas: 29
Posjetite...

 

Brze poveznice...

     

    

Školski grb

V i j e s t i . . .
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
10. listopada - SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA
Autor: Ivana Ćulav, 10. 10. 2013.


 

Obavezno pogledajte...

Iz projekta "Pretezno vedro": Mentalno zdravlje je poput neba

 

 

 

Svake se godine 10.  listopada obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation of Mental Health) u cilju podizanja svijesti o važnosti problema povezanih s mentalnim zdravljem.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je „Mentalno zdravlje i starije osobe“ (Mental health and older adults).
Svjetska populacija nikad nije bila starija nego što je danas. Broj osoba starijih od 60 godina prelazi 800 milijuna, a predviđa se kako će taj broj u 2050. godini iznositi čak 2 milijarde. Osobe koje danas imaju 60 godina mogu očekivati da će živjeti još dodatnih 18.5 do 21.6 godina, a činjenica je i da će vrlo skoro u svijetu broj starijih osoba prevladati broj djece. Unatoč uvriježenom mišljenju, većina starijih osoba živi u srednje ili lošije ekonomski razvijenim zemljama, a neke od njih bilježe i najveći porast stopa starenja.
Kao dobnu granicu starosti Ujedinjeni narodi (UN) koriste dob od 60 godina, ipak većina razvijenih zemalja za tu granicu uzima dob od 65 godina kao referentnu točku za ostvarivanje socijalnih benefita poput mirovine.
Među starijim osobama više je žena i danas se često koristi pojam „feminizacija starenja“, jer je važno shvatiti različite obrasce zdravlja i pobola među ženama i muškarcima starije dobi. Unatoč tome što žene najčešće imaju manje prihode, socijalni status im je obično bolji zbog jače obiteljske potpore. S druge strane, i depresija i Alzheimerova bolest češći su kod žena.
Starije osobe suočavaju se sa specifičnim izazovima. Mnogi od njih gube sposobnost samostalnog života zbog ograničenih mogućnosti kretanja, onemoćalosti ili drugih tjelesnih ili mentalnih problema koji zahtijevaju dugotrajnu skrb. Statistički podatci za svijet ukazuju na činjenicu kako gotovo 20% starijih osoba pati od nekog oblika mentalnog poremećaja ili bolesti, a pravi problem leži u tome što su ti poremećaji vrlo često neprepoznati i od zdravstevnih djelatnika i od samih  starijih osoba koje vrlo često niti ne traže profesionalnu pomoć.
Mnoštvo društvenih, demografskih, psiholoških i bioloških čimbenika doprinosi mentalnom statusu svake osobe. Mnogi od navedenih čimbenika osobito su značajni u starijoj dobi. Čimbenici poput siromaštva, socijalne izolacije, odsustva samostalnosti, usamljenosti i raznih gubitaka, također mogu utjecati ne samo na mentalno već i na opće zdravlje. Starije osobe nerijetko su iskusile teške gubitke i neki oblik invaliditeta što može rezultirati lošijim mentalnim zdravljem. Također mogu biti izložene zanemarivanju ili zlostavljanju kod kuće ili u društvenim institucijama. Međutim, važno je napomenuti kako socijalna potpora kao i dobre obiteljske interakcije mogu povoljno djelovati na dignitet starije osobe i ujedno biti protektivni čimbenik u zaštiti mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje starijih osoba može se poboljšati raznim preventivnim aktivnostima i zdravim starenjem. Promicanje zdravog stila života, koje treba početi u što mlađoj dobi, poboljšanje tjelesnih i mentalnih aktivnosti, izbjegavanje pušenja i umjerena konzumacija alkohola, kao i rano otkrivanje i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti umnogome može doprinijeti boljem mentalnom zdravlju.
Starije osobe treba poticati i na što više tjelesnih aktivnosti, održavanje socijalnih veza i redovite liječničke kontrole, kao i na pravilno i redovno uzimanje lijekova ako su propisani. Sve navedeno umnogome će doprinijeti njihovom mentalnom ali i općem zdravlju.


Mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva
Odjel za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti NZJZ SDŽ





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju