Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska

Tradiciju održavanja Dana jabuka 20. listopada započela je godine 1990. u Londonu organizacija Common Ground (Zajednička tla), s ciljem promicanja njenih zdravstvenih kvaliteta i demonstracije mnogobrojnih sorti jabuke koje se u Engleskoj uzgajaju. S vremenom su tradiciju obilježavanja Dana jabuka i drugdje u svijetu prihvatile brojne škole i udruge promičući na taj način važnost jabuke u zdravlju i prehrani ljudi.

Jabuka (lat. Malus domestica) je voćna vrsta koja se s pravom kiti laskavim nazivom kraljice voća. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta pa sve do zime što nije čudno jer je u svijetu poznato više od 10.000 sorata jabuke.

Jabuka je jedna od prvih voćki koju su ljudi uspjeli kultivirati te je tako važan dio ljudske prehrane. Poznato je da se svakodnevnim konzumiranjem jabuka može spriječiti pojava mnogih zdravstvenih poteškoća i oboljenja. Plod jabuke najcjelovitije je voće u ljudskoj prehrani jer sadrži gotovo sve što ljudski organizam treba: voćne šećere i voćne kiseline, vitamine, minerale, sirova vlakna, pektine i sasvim čistu vodu.

Jabuka je jedna od unosnijih kultura. Ona je temelj voćarske proizvodnje (u zemljama koje imaju ekološke uvjete za uzgoj) i služi – poput pšenice u ratarskoj proizvodnji – kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka.
Jabuka je naime prava mala riznica sastojaka koji pozitivno utječu na naš organizam. Ovisno o sorti, 100 g jabuke sadrži otprilike 85 g vode, 10,9 g ugljikohidrata te 3 g dijetalnih vlakana. U jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E, B1, B2, B6 te beta-karotena. Ona sadrži i minerale, mnogo kalija (100 do 180 mg) te kalcij, fosfor, magnezij i željezo. Zahvaljujući velikom udjelu ugljikohidrata, posebno fruktozi i glukozi, opskrbljuje organizam energijom te sprječava umor i gubitak koncentracije.