Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska

U Hrvatskoj redovito puši 34,1% muškaraca i 26,6% žena. Hrvatska je s 2086 konzumiranih cigareta po stanovniku godišnje značajno iznad europskog prosjeka koji je 1673. Večernji list navodi da u svijetu postoji milijardu i dvjesto milijuna redovitih pušača. Procjenjuje se da bi njih 500 milijuna moglo prerano umrijeti od posljedica pušenja. Prema podacima UN-a 84% pušača živi u zemljama u razvoju, a od posljedica pušenja svakih 6,5 sekundi umre jedna osoba.

Uvod

Dan bez cigarete ili dan bez dima organizira se na prvi dan korizme*, a obilježava se kao "Hrvatski dan nepušenja". Period korizme često se veže uz samoodricanje, pa tako ga mnogi koriste kao priliku da se odreknu pušenja.

Povijest pušenja

Riječ cigareta, španjolskog je podrijetla i znači »mala cigara«, a riječ cigara izvedenica je riječi »cig«, što na jeziku plemena Maja znači "sagorljivo". Maje su bili prvi narod za koje se zna da su pušili cigare. 
Podaci o pušenju nađeni su u dnevniku Kristofora Kolumba 6. studenoga 1492. godine, u kojem se opisuje kako Indijanci motaju list duhana i pale ga s jedne strane, a s druge uvlače dim u pluća te ga potom izdišu. Prvi pušači u Europi su Kolumbovi mornari, a jedan od mornara osuđen je od inkvizicije za Ťsuradnjuť s vragom jer mu dim izlazi na nos i usta. Španjolci su prvi Europljani koji 1595. uzgajaju duhan u svojim prekomorskim kolonijama te ga uvoze u Europu pod imenom Ťtobaccoť. U razdoblju od 1600. - 1700. godine, pušenje je definitivno zahvatilo Europu. Godine 1619. duhan je bio potpuno zabranjen u Engleskoj, a papa Urban VIII. je kažnjavao pušače izopćenjem iz crkve. Sve do sredine XIX. stoljeća pušenje na javnim mjestima je bilo nepristojno ponašanje. 
Cigarete u današnjem obliku, odnosno izrezani duhan umotan u komadić papira pojavljuju se početkom 19. stoljeća.

Djelovanje pušenja na organizam

Duhanski dim sadrži preko 4 000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih - nikotin – stvara ovisnost. Organizam se postupno privikava na nikotin. U nepušača već doza od 5 mg uzrokuje simptome akutnog otrovanja, a pojedinačna letalna doza iznosi 40 do 60 mg nikotina. 
Jedan od štetnih sastojaka duhanskog dima jest i ugljikov monoksid (CO) koji se 200 puta brže veže uz hemoglobin nego kisik. Ugljikov monoksid pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila.

Statistika

Prema anketi koju je Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar« provela prije tri godine, svakodnevno puši čak 46 posto građana u dobi od 18 do 29 godina. Puši 27,4 posto Hrvata starijih od 18 godina, ali njih 75 do 85 posto želi prestati. 
Prema članku objavljenom u Večernjem listu svaki šesti osnovac redovito puši. „Do desete godine života cigaretu je zapalilo više od 39 posto djece, a svaki šesti učenik redovito puši. Tako glase alarmantni rezultati istraživanja koje je Zavod za javno zdravstvo proveo među učenicima 60 škola u dobi od 13 do 15 godina u sklopu Svjetskog istraživanje o uporabi duhana u mladih. I profesori i učenici puše u školi i u njezinoj okolici. Sami učenici izjavljuju da profesore viđaju svakog dana (17%) ili ponekad (37%) da puše u školi.“