Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska

Ujedinjeni su narodi, prije tri godine, odlučili da se 20. dan ožujka slavi kao Međunarodni dan sreće, a kako nam danas stiže i proljeće, mnogima je to dovoljan razlog za sreću. Proljeće, naime, već godinama stiže 20. ožujka, usprkos svemu što smo učili u školama, pa će i danas ulicama Osijeka prošetati u 17 sati i 57 minuta.

"Kada doprinosimo zajedničkim ciljevima, mi se bogatimo. Suosjećanje promiče sreću i pomaže izgradnju budućnosti kakvu želimo", rekao je UN-ov generalni tajnik Ban Ki-Moon prilikom objave novog svjetskog praznika, Međunarodnog dana sreće koji slavimo 20. dana ožujka.

Tako je, prije tri godine, odlučila Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojivši Rezoluciju broj 66-281 kojom je proglasila 20. ožujka nadnevkom obilježavanja Međunarodnog dana sreće,  za što su glasale sve 193 zemlje članice. Ni jedna država nije bila protiv. Rezolucije 66-281 ovako objašnjava uvođenje tog dana u kalendar slavlja: cilj je da se "poveća svijest o važnosti potrage za srećom i dobrobiti svjetskog stanovništva’, s obzirom da je ‘potraga za srećom temeljni ljudski cilj".

Osim toga, ta rezolucija preporuča ‘pravilan i uravnotežen gospodarski rast koji se temelji na održivom razvoju, iskorjenjivanju siromaštva i poticanju sreće i blagostanja svih naroda’. Stoga se pozivaju sve zemlje članice i druge međunarodne i lokalne organizacije da se ‘udruže u promoviranju navedenih ciljeva, te da, kroz svoje djelovanje, upućuju i obrazuju javnost radi podizanja svijesti o važnosti sreće, odnosno obilježavanja Međunarodnog dana sreće".

Inače, zamisao o Međunarodnom danu sreće potekla je od UN-ovih predstavnika Kraljevine Butan. Tamo su, u vrletima planine Himalaje, koja je svojevrsna kolijevka mnogih kvalitetnih globalnih duhovnih pokreta,  sedamdesetih godina prošlog stoljeća uveli novu mjeru nacionalnog blagostanja koja se nije mjerila u materijalnim bogatstvima nego u osjećaju sreće u narodu, poznata kao "bruto nacionalna sreća". Butanski premijer Jigme Thinley je prije dvije godine ustvrdio kako se nada da će "do 2015. godine međunarodna zajednica usvojiti novu paradigmu održivosti koja se temelji na promicanju istinske ljudske dobrobiti i sreće, a koja će u isto vrijeme omogućiti svih vrsta s kojima dijelimo ovaj planet".

Proljeće 2014.

Astronomi pomno računaju ravnodnevice i one se gotovo cijelo stoljeće neće poklapati s kalendarom. Promjena bi, kažu, zbunila čovječanstvo, pa će ostati kalendari s greškom. Naime, usprkos službenom nadnevku početka proljeća, 21. ožujka, koji je upisan u naše kalendare pa i u školske udžbenike i pamćenje generacija učenika, ovo godišnje doba već godinama u stvarnosti počinje dan ranije, 20. ožujka. Iako će razmimoilaženje u pravom i kalendarskom početku proljeća trajati još gotovo stotinu godina, astronomi, koji su po opisu posla zaduženi za računanje vremena, ne smatraju da bi u postojećem kalendaru bilo što trebalo mijenjati.

Usklađivanje kalendara na kakav smo navikli s astronomskim proračunima o početku godišnjih doba unijelo bi, kažu, nepotrebnu pomutnju u dobro ustrojen model računanja vremena kakav danas imamo. Početak proljeća, kao i početak jeseni, poklapaju se s ravnodnevicom ili ekvinocijem, pojavom u astronomiji kada Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a središte Sunca nalazi se u ravnini Zemljinog ekvatora. Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu točku u trenutku proljetne ravnodnevice i jesensku točku u trenutku jesenske ravnodnevice. Od 2008. do 2101. godine, proljetna ravnodnevica pada 19. ili češće 20. ožujka.

Počeci godišnjih doba se, po principu ciklusa malih promjena, ponavljaju svakih 400 godina. Dogodi se da proljeće može pasti 21. ožujka, ponekad 20. ožujka, a nekad, ali rijetko, čak i 19.ožujka. To će se, na primjer, po našim proračunima dogoditi 2096. godine, kada će proljeće početi čak dva dana prije kalendarskog.

Vijest je prenesena s internetskih stranica Hrvatske radiotelevizije i Portala za škole.