Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou 1992. godine, 157 zemalja svijeta, među kojima i Hrvatska, potpisalo je Konvenciju o biološkoj raznolikosti (The Convention on Biological Diversity - CBD).

Konvencija je stupila na snagu 29. prosinca 1993. godine i jedan je od najvažnijih međunarodnih sporazuma u zaštiti prirode. Temeljni cilj konvencije je očuvanje i unaprjeđenje ukupne biološke raznolikosti Zemlje, te osiguranje održivog korištenja prirodnih dobara. U cilju podizanja javne svijesti o važnosti očuvanja biološke raznolikosti, Ujedinjeni narodi su 1993. godine proglasili Međunarodni dan biološke raznolikosti. Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti (22. svibnja 1992.). Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se i kao Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Pojam biološka raznolikost označava svu raznolikost života na Zemlji koja se općenito dijeli u tri skupine: geni, biljne i životinjske vrste te ekosustavi. Premda još nije poznat ni približan opseg biološke raznolikosti, znanstvenici su do danas opisali i klasificirali 1.063.000 životinjskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta te 11.200 mikroorganizama, a o genima se svakog dana saznaje nešto novo.

Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže 10 do 30 milijuna, no svake godine iščezava 40.000 vrsta, što uvelike smanjuje cjelokupnu ekološku ravnotežu i stabilnost. Biološka raznolikost je temelj prirodnog bogatstva, raznolikosti vrsta, te o njenom čuvanju i zaštiti ovisi opstanak samog čovjeka, kao vrste. Ovaj dan je stoga prigoda da se podsjetimo na bogatstvo i raznolikost života na Zemlji i njegovu važnost te da se upitamo "Što može svatko od nas učiniti?".

Možemo razmisliti prije svake aktivnosti koje je najmanje moguće negativno djelovati na okruženje te podržavati i sudjelovati u aktivnostima koje potiču očuvanje biološke raznolikosti.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća, što je za zemlju razmjerno malene površine vrlo visoka brojka. Tako imamo još uvijek prirodne šume, velike močvare, čiste rijeke, a sve to pogoduje daljnjem održanju biološke raznolikosti na zavidnoj razini.