Zdravstveni rizici pušenja dobro su poznati, pa ipak sve više djece i mladih počinje pušiti. Smatra se da je otprilike 90% odraslih pušača svoju nezdravu naviku (ili ovisnost) započelo još dok su bili maloljetni (ili čak djeca). Važno je pobrinuti se da dijete razumije koji su zdravstveni i psihološki rizici te negativne strane ovisnosti o nikotinu. Odgoj djeteta u atmosferi povjerenja, prihvaćanja, razumijevanja i sigurnosti, zatim pružanje informacija o rizicima pušenja, kao i uspostavljanje jasnih i argumentiranih pravila vezanih uz pušenje - sve to pomaže u zaštiti djeteta te prevenciji razvoja ove navike.
Djecu i mlade pušenju može privući čitav niz razloga: da izgledaju „cool“, da se doimlju starijima nego što jesu, da se čine snažnijima, nedostupnijima i neovisnijima … Roditelji pak mogu pokušati spriječiti razvoj takve privlačnosti te razvoj ovisnosti svog djeteta o nikotinu i pušenju. Rana uspostava adekvatne komunikacije između roditelja i djeteta svakako može olakšati suočavanje i rješavanje raznih „nezgodnih“ stvari, pa tako i pušenja.
Par savjeta za prevenciju
Kako biste svoje dijete pravodobno spriječili u tome da počne pušiti, mogu pomoći slijedeći savjeti (makar, naravno, niti oni nisu garancija 100%-tnog uspjeha ...).
-
O pušenju raspravljajte na način koji u djetetu ne izaziva strah od kazne ili prosuđivanja.
-
Čak i vrlo maleno dijete može shvatiti da je pušenje štetno za tijelo. Bitno je s djetetom stalno razgovarati o štetnosti dugotrajnog pušenja, a nikad nije prerano za (pravodobni) početak takvih razgovora.
-
Pitajte dijete što mu je u pušenju privlačno (ili neprivlačno), te pritom budite strpljiv (i neprosuđujući) slušalac.
-
Zajedno s djetetom čitajte, gledajte TV, idite u kino, te razne prizore iz medija zajedno uspoređujte s onim što se događa u stvarnosti.
-
Potičite dijete da sudjeluje u aktivnostima koje zabranjuju pušenje, kao što je npr. bavljenje nekim sportom.
-
Jasno pokažite i dajte do znanja da cijenite mišljenje, stavove i ideje svog djeteta. Pokažite mu da ga čujete, vidite, prihvaćate, razumijete.
-
S djetetom razgovarajte o različitim načinima kako se oduprijeti i odgovoriti pritisku za pušenjem od njegove grupe vršnjaka. Vaše dijete može se osjećati dovoljno sigurno, samosvjesno i samopouzdano da jednostavno odgovori s „ne“. Ipak, sva djeca nisu u jednakoj mjeri toliko samosvjesna, pa je dijete
dobro učiti i drugačijim odgovorima, kao što su npr.“Ne želim pušiti jer će mi od toga smrdjeti odjeća i dah“ ili „Ne sviđa mi se kako izgledam kad pušim“.
-
Često (i još češće) naglašavajte ono što dijete radi dobro i pozitivno, a ne ono što „ne valja“, što je pogrešno i negativno. Pouzdanje u sebe, vlastite sposobnosti i potencijale najbolja je zaštita protiv nepovoljnog pritiska vršnjačke grupe.
-
Potaknite dijete da se jednostavno makne od prijatelja i vršnjaka koji ne poštuju njegove razloge za nepušenje.
-
Objasnite i predočite djetetu kako pušenje utječe na život druge djece koja odluče pušiti. Kako nabavljaju novac za cigarete i koliko cigarete uopće koštaju? Koliko im onda (i da li uopće) ostane novaca za ostale stvari koje žele i trebaju? Kako pušenje utječe na njihova prijateljstva?
-
Postavite čvrsta pravila da se u vašoj kući ne puši, te argumentirajte zašto: pušenje smrdi, ne izgleda lijepo, i štetno je za svačije zdravlje.
Kako primjereno komunicirati s djetetom?
Ponekad čak niti najbolja podloga nije dovoljna da spriječi dijete u eksperimentiranju s pušenjem. U takvoj situaciji, svakom roditelju će se ljutnja sasvim sigurno učiniti najboljom (i jedinom mogućom) reakcijom, međutim to nije točno, produktivnije je usredotočiti se na komunikaciju sa svojim djetetom. Što može pripomoći u uspostavljanju i poboljšanju komunikacije s djetetom?
-
Nitko (pa tako niti djeca) ne voli slušati prodike. Oduprite se potrebi da svoje dobronamjerne savjete i zabrinutost pretvorite u prodike i „popovanje“.
-
Nastojte otkriti što je u pušenju privlačno vašem djetetu, pa zatim o tome s njim iskreno i otvoreno razgovarajte.
-
U velikom broju slučajeva, djeca i mladi nisu sposobni procijeniti kako njihovi sadašnji izbori, odluke i ponašanja mogu utjecati na njihovo zdravlje u budućnosti. Tada je dobro s djetetom razgovarati o negativnim stranama pušenja koje su moguće u sadašnjem vremenu: manje novca koji se može potrošiti na neke druge stvari, kratak dah, „smrad iz usta“, požutjeli zubi, smrdljiva odjeća …
-
Pridržavajte se pravila koje ste postavili u vezi pušenja. Ne dozvoljavajte djetetu da, niti pod kojim uvjetima, puši dok je kod kuće … pogotovo to ne dozvoljavajte zato da biste zadržali mir u kući.
-
Nastojte ne prigovarati. Pokušajte prihvatiti činjenicu da, na kraju, prestanak pušenja može biti i jest odluka isključivo samog pušača.
-
Ako dijete već puši, pomozite mu razraditi plan kojim će svoje pušenje smanjiti i na kraju u potpunosti prestati. Ponudite mu informacije i izvore podrške, te s pohvalom poduprite njegovu odluku za prestankom pušenja.
-
Naglasite pozitivne strane i nagrade koje „prirodno“ pristižu prestankom pušenja: oslobođenje od ovisnosti, poboljšano zdravlje i tjelesna sprema, zdraviji izgled …
A što ako ste i vi sami-pušač?
Djeca su nenadmašni majstori u opažanju svijeta oko sebe, pa su tako itekako osposobljeni uočiti kontradikcije između onoga što njihovi roditelji govore i onoga što njihovi roditelji ustvari rade. Bez obzira što ste vjerojatno uvjereni u suprotno, većina djece navodi da bi, kad odrastu, željeli biti kao jedan od svojih roditelja. Djeca najviše uče po modelu bliskih odraslih osoba, a to su (barem do polaska u školu) ponajviše njihovi roditelji. Zato, ako i sami pušite:
-
Djetetu priznajte da ste na samom početku pogriješili time što ste počeli pušiti, te da biste, da imate priliku za novi početak, drugačije odlučili.
-
Sami pokušajte prestati pušiti. Proces prestanka pušenja, pogotovo ako je vaša pušačka povijest dugogodišnja i tvrdokorna, nije jednostavan i moguće je da će zahtijevati više pokušaja te dodatnu podršku. Kroz teške trenutke svog odvikavanja držite na umu činjenicu koliko će vaše dijete naučiti promatrajući vas kako nadilazite svoju ovisnost o cigaretama.
Ana Plazonić Fabian, prof.
izvor: http://www.skole.hr
.jpg)
