preskoči na sadržaj

Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska

Login
Kalendar
« Prosinac 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

ZA UČENIKE I RODITELJE

ZA UČITELJE

Tražilica
Pomoć i savjetovanje...

Posjetite...

 

Vijesti MZOS-a
RSS
Časopisi, novine, radio...

Školsko zvono

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Mucanje
Autor: Ivana Ćulav, 1. 3. 2012.

Prema stručnoj definiciji, mucanje je oblik disfluencije, odnosno poremećaj fluentnosti govora koji otežava ili onemogućava njegov normalan tijek. U dobi između dvije i pet godina, veliki broj djece prolazi fazu tijekom koje mucaju, ponavljaju određene glasove, riječi ili čitave fraze, produžuju ih ili zaustavljaju, ili pak uopće ne stvaraju bilo kakav zvuk za određeno slovo ili glas. U većini slučajeva, razvojno uvjetovano mucanje jednostavno prođe do dobi od pet godina; u ostalim slučajevima, ono je pak dugotrajnije.

Ne postoji lijek za mucanje, međutim razvijene su mnoge djelotvorne metode i tretmani koji djetetu mogu pomoći u prevladavanju poteškoća s mucanjem.


Koji su uzroci mucanja?

Stručnjaci se slažu kako pojavi i razvoju mucanja pridonosi čitav niz različitih faktora. Neki od tih kompleksnih faktora su:

  • Genetika.  Prema nekim istraživanjima, otprilike 60% onih koji mucaju u svojoj bližoj obitelji imaju osobu koja također muca.
  • Neki drugi problemi i poremećaji govora i jezika, kao i različiti razvojni poremećaji ili zastoji.
  • Različitosti u mozgovnom procesiranju govora. Ljudi koji mucaju govor procesiraju u različitim dijelovima mozga, a također doživljavaju poteškoće s načinom na koji mozak šalje informacije i poruke u dijelove tijela i mišiće potrebne za govor.

Rani znaci mucanja

Prvi znaci mucanja skloni su pojaviti se u periodu kad je dijete staro između 18 mjeseci i 2 godine. To je vrijeme intenzivnog i naglog razvoja govora, doslovce „eksplozije“ djetetovog rječnika, te vrijeme kad dijete počinje riječi kombinirati u rečenice. Iz perspektive roditelja, to mucanje može biti vrlo frustrirajuće i uznemirujuće, ali za veliki broj djece u ovoj fazi razvoja govora mucanje je prirodno i normalno. U toj fazi najvažnije je biti strpljiv sa svojim djetetom, jer ona će najvjerojatnije-proći sama od sebe.

Dijete može mucati nekoliko tjedana ili pak nekoliko mjeseci, i to mucanje može biti povremeno. Velika većina djece koja započne mucati prije svog 5. rođendana, prestane mucati bez ikakve potrebe za logopedskom intervencijom i terapijom. Ipak, ukoliko je djetetovo mucanje često, i/ili se pogoršava, i/ili je praćeno pokretima tijela i lica, potrebno je obratiti se logopedu, i to u djetetovoj dobi oko (ali ne prije) 3 godine.

Školska dob

Najčešće, ulaskom u školsku dob i djetetovim polaskom u osnovnu školu te „brušenjem“ njegovih komunikacijskih vještina, mucanje postaje dosta rijetko. Dijete školske dobi koje nastavlja mucati vrlo je vjerojatno svjesno svog problema i moguće je da se zbog toga srami. Njegovi školski kolege i prijatelji mogu usmjeravati svoju pažnju na djetetovo mucanje ili ga čak zbog toga i namjerno provocirati. 

Ukoliko se tako nešto počne događati vašem djetetu, razgovarajte s njegovom učiteljicom ili učiteljem, koji zatim o toj temi mogu u razredu porazgovarati i raspraviti s ostalom djecom. Djetetova učiteljica također je u mogućnosti smanjiti broj za mucajuće dijete stresnih situacija u kojima mora govoriti, čitati ili gradivo odgovarati naglas.  

Kada potražiti pomoć? 

Ukoliko je dijete staro 5 godina i još uvijek muca, preporučljivo je potražiti pomoć stručnjaka za razvoj govora. Pomoć je također preporučljivo potražiti u slijedećim slučajevima:

  • kada se cijele riječi i fraze ponavljaju stalno i preko svake mjere
  • ako je ponavljanje zvukova i slova često
  • djetetov govor počinje biti naglašeno težak ili „napet“
  • ako se opaža primjetna pojačana napetost lica ili „zategnutost/stisnutost“ mišića odgovornih za govor
  • ako je primjetna napetost glasa koja rezultira pojačanjem njegove glasnoće ili visine
  • ako dijete nastoji izbjeći situacije u kojima se od njega očekuje da govori
  • ako dijete postane sklono zamijeniti riječ koju zbog mucanja teže izgovara
  • dijete, uz mucanje, prezentira različite pokrete lica ili tijela

Kako roditelji mogu pomoći djetetu koje muca?

  • Ne zahtijevajte od djeteta da uvijek i stalno govori precizno ili točno. Dozvolite mu da govor bude ugodan i zabavan.
  • Koristite npr. zajedničke obroke ili neka druga obiteljska druženja kao „vrijeme za razgovor“. Pritom nastojte izbjegavati „ometala“ poput televizije ili radija.
  • Izbjegavajte ispravljati ili kritizirati dijete tijekom govora uz fraze poput „uspori malo“, „daj si malo više vremena“ ili „diši duboko“. Takvi komentari, makar u potpunosti dobronamjerni, mogu dovesti do toga da mucajuće dijete postane još svjesnije svojih poteškoća s govorom, što pak može dovesti do daljnjeg slabljenja njegovog samopouzdanja i samopoštovanja.
  • Izbjegavajte situacije u kojima dijete treba govoriti ili čitati naglas, a u kojima se osjeća neugodno ili mu se mucanje pojačava. Umjesto toga, u takvim situacijama potičite aktivnosti koje ne zahtijevaju puno govorenja.
  • Ne prekidajte dijete tijekom govora niti od njega ne zahtijevajte da krene ispočetka.
  • Ne govorite djetetu da razmisli prije nego počne govoriti.
  • U vašem domu stvorite smirenu atmosferu. Nastojte usporiti tempo svog obiteljskog života, jer takva promjena sigurno može imati blagotvoran utjecaj na dijete s poteškoćama mucanja.
  • Djetetu govorite polagano i jasno, isto kao i drugim osobama koje su u djetetovom društvu.
  • S djetetom održavajte prirodni kontakt očima. Nastojte ne pogledavati u stranu ili odavati neke druge znakove da ste napeti ili uznemireni djetetovim mucanjem.
  • Dozvolite djetetu da samo započne govoriti te da samo dovrši svoje misli i rečenice. Malo pričekajte prije nego što djetetu odgovorite na njegova pitanja ili komentare.

 

 

izvor: http://www.skole.hr





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju