Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska

  tvoj tata ili tvoja mama ili oboje

MENTALNO ZDRAVLJE

Kad pričamo o zdravlju  govorimo  o tjelesnom i mentalnom zdravlju. Zdravlje nije samo odsustvo bolesti,to  je puno širi pojam . Naravno da su tjelesno i mentalno zdravlje povezani , ali ako se baš usmjerimo na mentalno zdravlje, onda u prvom planu mislimo na kvalitetu našeg funkcioniranja. Znači pojednostavljeno rečeno, mentalno smo zdravi ako se možemo emocionalno  nositi sa svim nedaćama koje nas stignu,  prilagođavati se novim situacijama i adaptirati se. Kad se možemo suočiti sa svakodnevnim životnim teškoćama,kad možemo usprkos njima ili baš zbog njih razviti svoje potencijale,talente. Kad možemo biti kreativni, tj snalaziti se u novim situacijama, pronaći izlaze iz teškoća. Kad ostanemo znatiželjni, razigrani, te otvoreni za učenje novih vještina pogotovo socijalnih vještina koje su važne za uspješnu prilagodbu.

Mentalno zdravlje uključuje  savladavanje strahova koji se javljaju  na putu odrastanja, traženje podrške i pomoći nasuprot zatvaranja u svoj svijet i svoju sobu,što se danas često događa među mladima. Znači zdravo je prepoznati da imamo poteškoće, probleme, ali zdravo je uočiti da se to ne događa samo nama, te imati povjerenja da se podijele problemi s nekim bliskim i pouzdanim. Dobro je osluškivati sebe i prepoznati što nam pomaže u stresnim situacijama, npr. kako se zabaviti, što nas opušta, kako sačuvati pozitivan stav, kako ne biti prestrog prema sebi ili drugima. Netko tko želi lijepo izgledat ulaže u svoj izgled(frizura, šminka, odjeća). Ako  se želimo  dobro osjećati  trebalo bi ulagati u svoje mentalno zdravlje, a to uključuje emocionalno opismenjavanje.

Nekoliko točaka je bitno:  razvijanje samosvijesti(postat svjestan svojih osobina i prihvatiti svoje dobre i manje dobre strane) , razumijevati i prihvaćati druge, razvijati empatiju za druge, razvijati samokontrolu,...

Kad bi željeli  vidjeti ovo o čemu pričamo onda bi naslikali more koje bi predstavljalo zajedno s vremenom vanjski svijet. Brod i kapetan bi bili mi. Brod bi simbolizirao naše tijelo, a kapetan našu psihu. Plovidba brodom po moru bi bilo mentalno zdravlje. Na vrijeme i more (znači vanjske okolnosti), ne možemo djelovati, ali zato možemo na brod, dakle naše tijelo ,održavajući ga vodeći računa što mu treba, kakve je građe,te što može izdržat. Kapetan tj. naš psihološki dio je itekako važan jer možemo raditi na sebi . Učiti i razvijati vještine da postanemo sposobniji i spretniji za plovidbu tj. zadovoljniji i uspješniji u  životu. Mentalno zdravlje bi bila plovidba brodom  na koju utječe vrijeme i more, kao i kvaliteta broda (kako ga održavamo), ali najviše kapetan. Iskusan,mudar kapetan izbjegavat će plovidbu po nevremenu,opasne rute,oprezno će upravljati brodom, čuvati svoju posadu i birati preporučene putove da dođe sa svim putnicima do cilja. Naravno da na putovanju ne možemo izbjeći oluju, a u životu probleme. Nastupaju  emocionalne krize i teškoće,ali nakon teškoća koje savladamo uz nečiju pomoć(kapetan ima vezu s kopnom), a mi s roditeljima i prijateljima, izlazimo vještiji, iskusniji, jači, snažniji  za nastavak plovidbe.

Mentalno zdravlje je proces. Uključuje odrastanje , sazrijevanje i prihvaćanje odgovornosti. Mentalno smo zdravi ukoliko u svom životu uspijevamo sa svojim snagama( prihvaćajući i voleći sebe), ali i uz pomoć  drugih (obitelj, prijatelji , učitelji )rješavati svakodnevne teškoće na način da se osjećamo pretežno vedro...

U našoj školi briga za mentalno zdravlje u  temeljima je  školskog preventivnog programa i projekata koje provode učitelji, razrednici, stručna služba uz suradnju s Gradom Makarska, Savjetovalištem Lanterna,Udrugom Sunce, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Službom za mentalno zdravlje, školskom liječnicom ,Centrom za socijalnu skrb i Policijskom postajom.

Jedan od značajnijih projekata koji se već osmu  godinu za redom provodi u školi je Pretežno vedro s ciljem emocionalnog opismenjavanja u suradnji s NZJZ  Službom za mentalno zdravlje.

Školska psihologinja

Marica Garmaz